Mars
Mars se zna nazivati i Crveni planet. Razlog je crvena boja njegove površine uslijed prisustva kemijskih spojeva koji sadrže željezo. Relativno rijetka Marsova atmosfera pretežno je građena od ugljikova dioksida (95,32%), dušika (2,7%), argona (1,6%), kisika (0,13%), ugljikova monoksida (0,07%) i vodene pare (0,03%). Prosječna temperatura na Marsu je ‑46oC. Noću temperatura može poprimiti vrijednost nižu od ‑123oC, tj. temperature na kojoj ugljikov dioksid prelazi u čvrsto stanje (suhi led). U polarnim područjima gdje nastaju polarne kape temperatura se spušta i do ‑150oC. Posljedica prijelaza ugljikova dioksida u čvrsto stanje je pad tlaka u polarnim područjima što dovodi do strujanja zračnih masa prema polovima. Uslijed nagiba Marsove osi rotacije prema ravnini staze po kojoj ovaj planet kruži oko Sunca, dolazi do izmjene godišnjih doba. Česte su pojave pješčanih oluja. U reljefu Marsa prepoznaju se udarni krateri i ugasli vulkanski krateri (najveći je Olympus Mons visok oko 27 km, koji je ujedno najviša planina u Sunčevom sustavu), zatim kanjoni te vijugavi kanali u ekvatorskom području koji sliče na presušena riječna korita. Magnetsko polje Marsa je tisuću do deset tisuća puta slabije od Zemljinog. Mars ima dva mjeseca nepravilnih oblika. Otkrio ih je američki astronom Asaph Hall 1877. godine i nazvani su Fobos (Strah) i Dejmos (Užas).
