Zemlja
Zemlju često nazivamo vodeni ili plavi planet. Oko 71% Zemljine površine prekrivaju mora i oceani. Zemljina atmosfera je pretežno građena od dušika (77%), kisika (21%) i vodene pare (1%). Kontinentalne i oceanske ploče gibaju se brzinama od nekoliko centimetara u godini dana. Unutrašnjost Zemlje razdijeljena je u nekoliko slojeva (jezgra, plašt i kora), čija su svojstva istražena uglavnom seizmološkim metodama. Sličan je unutarnji ustroj i ostalih terestričkih planeta. Granicu između Zemljinog plašta i kore, (tzv. Mohorovičićev diskontinuitet), razotkrio je naš znameniti znanstvenik Andrija Mohorovičić iz analize širenja valova potresa koji se zbio 1909. godine u Pokuplju južno od Zagreba. Magnetsko polje Zemlje u blizini polova iznosi 0,63. 10-4 T. Magnetska os je priklonjena za 11o u odnosu na rotacijsku. Južni magnetski pol smješten je u blizini Hudsonovog zaljeva na sjeveru Kanade, oko 1600 km od sjevernog geografskog pola. Paleomagnetska istraživanja pokazala su da se smjer magnetskog polja mijenjao (nekoliko puta u milijun godina). Zemljino magnetsko polje posljedica je dinamike žitke metalne jezgre (građene od željeza i nikla). Tlak u središtu našeg planeta procjenjuje se na nekoliko milijuna bara, a temperatura na nekoliko tisuća stupnjeva. Magnetsko polje pruža se u okolni prostor Zemlje, tvoreći tzv. magnetosferu koja ima poseban oblik uslijed djelovanja Sunčeva vjetra. Zemlja ima jedan, relativno veliki prirodni satelit Mjesec .
