Hrvatski

Cirkumpolarna zviježđa

Iz naših krajeva se uvijek vide nad horizontom (nikad ne zalaze)

Cirkumpolarna zviježđa i njihove najsjajnije zvijezde:

–        Cefej (Cepheus) – α Cefeja

–        Kasiopeja (Cassiopeia) – ε Kasiopeje

–        Mali medvjed (Ursa Minor) – Sjevernjača-Polaris

–        Ris (Lynx) – α Risa

–        Veliki medvjed (Ursa Major) – Dubhe i Aliot

–        Zmaj (Draco) – γ Zmaja

–        Žirafa (Camelopardalis) – β Žirafe

Karta cirkumpolarnih zviježđa autora Željka Andreića dana je na slici 1.

Slika 1. Cirkumpolarno nebo autora Željka Andreića

Na karti su naznačena samo sjajnija zviježđa jer je ona predviđena za početnike. Niže dolje navedene su neke najvažnije karakteristike svakog zviježđa. Nakon upoznavanja tih karakteristika može se ispunjavati slijepa karta cirkumpolarnog neba dana na kraju vježbe (Slika 2.).

CEFEJ- Cepheus

Zviježđe Cefeja s jedne strane graniči s Kasiopejom, a proteže se skoro do sjevernog nebeskog pola. Predstavlja mitskog kralja Cefeja, muža tašte kraljice Kasiopeje te Andromedinog oca. Njegova najsjajnija zvijezda je  (α) Cefeja. (β) Cefeja je dvojna i poznata pulsirajuća promjenljiva zvijezda te je prototip grupe promjenljivih zvijezda nazvanih zvijezde beta Cefeja. (δ) Cefeja je poznata dvojna i promjenljiva zvijezda čija je sjajnija komponenta prototip grupe nazvane promjenljive Cefeide koje koriste astronomi za izračunavanje udaljenosti u svemiru.

 

KASIOPEJA-Cassiopeia

Ovo zviježđe predstavlja mitsku kraljicu Kasiopeju. Kasiopeja je bila uobražena i oslikana je kako sjedi na tronu i bavi se neprestano svojom kosom. Njen muž i kćer predstavljeni su obližnjim zviježđima Cefeja i Andromede. Najsjajnija zvijezda zviježđa je (ε) Kasiopeje koja predstavlja jedan kraj oblika W što označava kraljičin gležanj dok zvijezda (β) Kasiopeje na drugom kraju W oblika leži na kraljičinom ramenu. Od objekata unutar zviježđa poznati su otvoreni skupovi M 52 i NGC 457 .

MALI MEDVJED – Ursa Minor

Zviježđe Malog medvjeda nazvano je po nimfi koja je dojila Zeusa kao bebu, ali nije potpuno jasno zašto je ona ocrtana kao medvjedica. Ono sadrži sjeverni nebeski pol. Otprilike udaljena 1° od pola nalazi se (α) Malog Medvjeda, Sjevernjača (Polaris), najsjajnija zvijezda u zviježđu. Moreplovci odavno znaju da gledajući Sjevernjaču gledaju prema sjeveru. Glavne zvijezde zviježđa Malog Medvjeda čine oblik malih kola. Zvijezde β i γ Malog Medvjeda, Kohab i Ferkad poznate su kao čuvari pola.

RIS– Lynx

Ovo slabašno zviježđe osmislio je poljski astronom Johannes Hevelius u 17. st. Nazvano je Risom jer su samo Risove oči išarane točkicama. Ono leži na sjevernom nebu između Velikog Medvjeda i  Kočijaša.  Površina koju zauzima zviježđe Risa na nebu veća je od one koju zauzima zviježđe Blizanaca. Najsjajnija zvijezda zviježđa je (α) Risa. U dobrim uvjetima vidjet ćemo više njegovih zvijezda.

VELIKI  MEDVJED – Ursa Major

Zviježđe Velikog medvjeda predstavlja Kalistu, smrtnicu u grčkoj mitologiji i Artemisovu partnericu u lovu koju je zaveo Zeus. Po jednoj priči, Kalistu je pretvorila u medvjedicu ljubomorna Zeusova žena Hera ili ljuti Artemis. Veliki medvjed jedno je od najpoznatijih zviježđa i treće po veličini na nebu. Površinom je veće od površine grupe od 7 zvijezdi u Velikim kolima. Najsjajnije zvijezde su (α) i (ε) Velikog Medvjeda. Produžimo li spojnicu od zvijezde β-te (Merak) prema  zvijezdi α-i Velikog medvjeda (Dubhe) otprilike pet puta u smjeru Merak-Dubhe doći ćemo do Polarisa, zvijezde Sjevernjače.

ZMAJ – Draco

Ovo široko zviježđe sjevernog neba obavija se oko Malog medvjeda. Predstavlja zmaja koji je u grčkoj mitologiji čuvao zlatne jabuke Atlasove kćerke Hesperidete i kojeg je ubio Herkul. Na nebu, Herkul je prikazan kako stoji jednom nogom na zmajevoj glavi. Unatoč njegovoj veličini, ovo zviježđe nema istaknutih zvijezda. Najsjajnija zvijezda je (γ) Zmaja. Ona zajedno sa β, ν, i ξ (ksi) Zmaja čini romboidni oblik koji predstavlja zmajevu glavu. Zviježđe je poznato uglavnom po njegovim dvojnim zvijezdama.

ŽIRAFA– Camelopardalis

To slabo zviježđe sjevernog neba predstavljeno žirafom, uveo je početkom 17. stoljeća nizozemski astronom Petrus Plancius. Zastario oblik njegovog imena je Camelopardus. Najsjajnija zvijezda u zviježđu je (β) Žirafe.




Slika 2. Slijepa karta cirkumpolarnog neba autora Željka Andreića