Mjerenje i pogreška pri mjerenju
Kako naše oko nije savršeno kao ni mjerni instrumenti, potrebno je pri mjerenju neke veličine ponavljati postupak najmanje tri, a poželjno je i više puta. Nakon toga izračunamo srednju vrijednost izmjerene veličine tako da sve izmjerene vrijednosti zbrojimo i podijelimo s ukupnim brojem mjerenja. Na taj način dobit ćemo preciznije rezultate.
PRIMJER IZRAČUNAVANJA SREDNJE VRIJEDNOSTI KUTNE UDALJENOSTI IZMEĐU DVIJU ZVIJEZDA U ZVIJEŽĐU VELIKOG MEDVJEDA
| Kutna udaljenost između zvijezda Dubhe (α)- Merak(β) izmjerena astronomskim grabljama | |
| 1. mjerenje: | 5,5 ° |
| 2. mjerenje: | 6,5° |
| 3. mjerenje: | 7 ° |
| Srednja vrijednost | (5,5°+6,5°+7°)/3=6,3° |
Želimo li saznati koliko smo precizno mjerili moramo izračunati pogrešku pri mjerenju odnosno odstupanje od stvarne vrijednosti koju očitamo iz astronomskog godišnjaka, računalnog programa, karte neba ili nekog drugog izvora informacija. Odstupanje izračunavamo tako da od naše izmjerene vrijednosti oduzmemo stvarnu vrijednost. Na taj način dobit ćemo pogrešku pri mjerenju koja može biti pozitivna ili negativna. Ako je pogreška pozitivna vrijednost, znači da smo izmjerili veću vrijednost mjerene veličine od stvarne vrijednosti, a ako je pogreška negativna vrijednost, znači da smo izmjerili manju vrijednost mjerene veličine od stvarne vrijednosti. Općenito se pogreška pri mjerenju javlja kao posljedica loših vremenskih uvjeta, nesavršenosti oka i mjernih instrumenata, nepreciznog mjerenja itd.
PRIMJER IZRAČUNAVANJA POGREŠKE PRI MJERENJU
| Kutna udaljenost između zvijezda Dubhe (α)- Merak(β) izmjerena astronomskim grabljama | Kutna udaljenost između zvijezda Dubhe (α)- Merak(β) određena iz karte neba | Odstupanje | |
| 1. mjerenje: | 5,5 ° | 6,5° | 5,5°- 6,5°= -1° |
| 2. mjerenje: | 6,5° | 6,5° | 6,5°-6,5°= 0° |
| 3. mjerenje: | 7 ° | 6,5° | 7°-6,5° = 0,5° |
| Srednja vrijednost | 6,3° | 6,5° | 6,3°-6,5°=- 0,2 ° |
