Hrvatski

Zviježđa ljetnog neba

Zviježđa ljetnog neba i njihove najsjajnije zvijezde:

– Dupin (Delphinus) – (β) Dupina ili Rotanev

– Gušterica (Lacerta) – (α) Gušterice

– Herkul (Hercules) -(β) Herkula ili Rutilicus

– Kosa Berenikina (Coma Berenices)

– Labud (Cygnus) – (α) Labuda ili Deneb (arap. Deneb – rep)

– Lira (Lyra) – (α) Lire ili Vega (arap. Vega – grabežljivi orao)

– Lisica (Vulpecula)- α Lisice

– Lovački psi (Canes Venatici)- (α ) Lovačkih pasa ili Karlovo srce

– Mali lav (Leo Minor) -46 Malog lava

– Orao (Aquila) – (α) Orla ili Altair

– Ris (Lynx) -(α) Risa

– Sjeverna kruna (Corona Borealis)-(α) Sjeverne krune, Alfeka ili Gemma (lat. Gemma – dragulj)

– Strelica (Sagitta) -(γ) Strelice

– Strijelac (Sagittarius)- (ε) Strijelca

– Škorpion (Scorpius)- (α) Škorpiona ili Antares (grč.Antares – Marsov protivnik (rival))

– Štit (Scutum)- (α) Štita

– Vaga (Libra)- (β) Vage ili Zubenešemali (arap. Zubenešemali -Sjeverna štipaljka)

– Volar (Bootes) – (α) Volara ili Arktur (grč. Artur-čuvar medvjeda)

– Zmijonosac (Ophiuchus)- (α) Zmijonosca ili Rasalague (arap. Rasalague – glava sakupljača zmija)

– Ždrijebe (Equuleus) – (α) Ždrijebeta


Karta zviježđa ljetnog neba autora Željka Andreića dana je na slici 1.

Na karti su naznačena samo sjajnija zviježđa jer je ona predviđena za početnike. Niže dolje navedene su neke najvažnije karakteristike svakog zviježđa. Nakon upoznavanja tih karakteristika može se ispunjavati slijepa karta ljetnog neba dana na kraju vježbe (Slika 2.). Posebno naglasimo tri zvijezde koje čine vrhove tzv. Ljetnog trokuta, Deneb iz zviježđa Labuda, Vegu iz zviježđa Lire te Altair iz zviježđa Orla.

Slika 1. Karta ljetnog neba autora Željka Andreića

DUPIN-Delphinus

To je malo ali istaknuto zviježđe. Smješteno je između zviježđa Orla i Pegaza. Povezano je sa dva različita grčka mita. Prema jednome, predstavlja delfina poslanog od Posejdona, boga mora da uhvati Amphitrite, morsku nimfu koju je Posejdon želio za ženu. Isto tako identificira se sa dupinom koji je spasio Ariona, pjesnika i muzičara od napada pljačkaša na brodu. Najsjajnije zvijezde su mu (α) i (β) Dupina. Te zvijezde nose neobična imena, Sualocin i Rotanev. Kada se napišu naopako, imena speluju ime Nicolaus Venator. To je latinizirana verzija od Nicollo Cacciatore, astronoma u opservatoriju Palermo u Italiji koji ih je tako nazvao početkom 19. st.

GUŠTERICA – Lacerta

Gušterica je malo i ne previše značajno zviježđe između zviježđa Labuda i Andromede. Smješteno je na rubu Mliječnog puta. Uveo ga je poljski astronom Johannes Hevelius. Najsjajnija zvijezda u zviježđu je (α) Gušterice.

HERKUL – Hercules

Herkul je veliko ali i ne posebno istaknuto zviježđe. Nalazi se između sjajnih zvijezda Arktura i Vege. Oslikava Herkula, heroja iz grčke mitologije kojem je kralj Euristeus od Mikene naredio da obavi 12 zadataka od kojih je jedan bio da ubije zmaja (odgovara na nebu zviježđu Zmaja). Tijelo Herkula je izokrenuto na nebu i glava mu je označena zvijezdom (α) Herkula ili Rasalgeti (prevedeno s arapskog znači glava onoga koji kleči) na jugu, a stopala zvijezdama na sjeveru. Herkul se oslanja na desno koljeno lijevim stopalom na zmajevoj glavi. Najsjajnija zvijezda tog zviježđa je (β) Herkula ili Rutilicus. Zviježđe sadrži jedan od najsjajnijih kuglastih skupova, M13 i još neke zanimljive dvojne zvijezde.

BERENIKINA KOSA – Coma Berenices

To zviježđe predstavlja kosu egipatske kraljice Berenike. Prema legendi ona je odrezala svoje lokne kako bi zahvalila bogovima za siguran povratak svog muža, kralja Ptolemeja iz rata. Oblikovao ga je u 16 st. Gerardus Mercator, nizozemski kartograf od grupe slabih zvijezda koje su Grci smatrali dijelom Lava.

LABUD – Cygnus

Ovo veliko zviježđe oslikano je labudom u kojeg se po grčkoj mitologiji pretvorio bog Zeus zbog zabranjenog ljubavnog sastanka. Po jednoj priči, objekt njegove požude bila je kraljica Leda od Sparte. Njihova ljubav (zajedništvo) je stvorila dva jaja. Iz jednog jaja su se izlegli blizanci Kastor i Poluks, a iz drugog Helena od Troje. Labudov kljun je označen kao (β) Labuda i nazvan je još Albireo te predstavlja dvojnu zvijezdu. Alfa (α) Labuda nazvana je Deneb (arapski Deneb–rep) i najsjajnija je zvijezda u Labudu. Ona predstavlja jedan vrh Ljetnog trokuta s Vegom u Liri i Altairom u Orlu. Zviježđe Labuda ima oblik križa i ponekad ga zovu Sjeverni križ. Leži u dijelu Mliječne staze bogatom različitim nebeskim objektima.

LIRA – Lyra

Ovo istaknuto zviježđe sjevernog neba leži između zviježđa Labuda i Herkula. Predstavlja liru koju je svirao Orfej, veliki glazbenik grčke mitologije. Arapski astronomi vizualizirali su sebi oblik tog zviježđa kao orla te zbog toga ime njegove najsjajnije zvijezde Vege ili (α) Lire dolazi od njihove riječi Vega koja znači grabežljivi orao. Vega je jedan od vrhova Ljetnog trokuta i peta je zvijezda po sjaju na nebu. Od objekata u zviježđu, značajna je još planetarna maglica imenovana kao prstenasta maglica M57.

LISICA –Vulpecula

Nalazi se na tragu Mliječnog puta sjeverno od Labuda. Kada je uvedena u kasnom 17. st od strane poljskog astronoma Johanna Heveliusa nazvana je Vulpecula cum Anser (lisica i guska). Najsjajnija zvijezda joj je (α) Lisice.

CANES VENATICI-Lovački psi

Zviježđe Lovački psi predstavlja dva lovačka psa pastira Volara. Oblikovao ga je 1687. godine Johannes Hevelius od zvijezda koje su do tada bile dio Velikog Medvjeda. Najsjajnija zvijezda u zviježđu je (α) Lovačkih pasa ili Karlovo srce. Dobila je ime Karlovo srce u čast engleskom kralju Charlesu I.

MALI LAV – Leo Minor

To slabo zviježđe predstavljeno je lavljim mladunčetom, a smješteno je između zviježđa Lava i Velikog medvjeda. Uveo ga je u 17. st. poljski astronom Johannes Hevelius. Njegova najsjajnija zvijezda je 46 Malog lava. Beta (β) Malog lava je dvojna zvijezda i jedina zvijezda u zviježđu označena grčkim slovom.

ORAO –Aquila

Zviježđe Orla leži na nebeskom ekvatoru i predstavlja orla koji je nosio munje grčkog boga Zeusa. Najsjajnija zvijezda u zviježđu je (α) Orla ili Altair. Ona je jedna od dvadeset najsjajnijih zvijezda na nebu te predstavlja vrat orla i vrh je Ljetnog trokuta s Denebom u Labudu i Vegom u Liri. Altair je zaštićen dvjema zvijezdama, (β) Orla ili Alšain i (γ) Orla ili Tarazed. Mliječna staza prolazi tim zviježđem.

RIS– Lynx

Ovo je slabašno zviježđe osmislio Johannes Hevelius u 17. st. Nazvano je Risom jer su samo Risove oči išarane točkicama. On leži na sjevernom nebu između Velikog medvjeda i Kočijaša i površina koju zauzima na nebu veća je od one koju zauzima zviježđe Blizanaca. Najsjajnija zvijezda u zviježđu je (α) Risa. U dobrim promatračkim uvjetima možemo osim najsjajnije vidjeti više njegovih zvijezda.

SJEVERNA KRUNA– Corona Borealis

Zviježđe Sjeverna kruna leži između zviježđa Volara i Herkula. Polukružnog je oblika. Oslikava krunu koju je nosila mitska princeza Ariadna od Krete za vrijeme vjenčanja sa bogom Dionizom. On ju je bacio u nebo te pretvorio njene dragulje u zvijezde. Najsjajnija zvijezda zviježđa je (α) Sjeverne krune Alfeka ili Gemma (lat. dragulj).

STRELICA – Sagitta

Zviježđe Strelica leži na tragu Mliječne staze s Lisicom i Labudom na sjeveru i Orlom na jugu. Treće je po veličini od najmanjih zviježđa na nebu. Vizualizirano je još u vrijeme antičkih Grka kao strelica s najsjajnijom zvijezdom gamom (γ) Strelice koja označava vrh strelice.

STRIJELAC- Sagittarius

Ovo zviježđe leži između zviježđa Škorpiona i Jarca. Oslikava Crotusa, začetnika streličarstva, sina grčkog boga Pana, sa lukom usmjerenim prema zviježđu Škorpiona. Grupa od 8 zvijezda, gama (γ), epsilon (ε), delta (δ), lambda (λ), fi (φ), zeta (ζ), sigma (σ) i tau (τ) Strijelca nazvana je čajnikom jer formiraju oblik čajnika. Najsjajnija zvijezda u zviježđu je (ε) Strijelca. U smjeru tog zviježđa nalazi se središte naše galaktike. Ovaj dio Mliječnog puta posebno je bogat zvjezdanim skupovima i ostalim nebeskim objektima (npr. M8 – maglica Laguna, M17- maglica Omega, itd). Sunce prolazi Strijelcem od 18. 12. do 19. 1., u periodu koji uključuje zimski solsticij.

ŠKORPION – Scorpius

Ovo zviježđe zodijaka leži između Vage i Strijelca. Ocrtava škorpiona koji u grčkoj mitologiji ubija Oriona svojim žalcem. Zviježđe leži u gustom području Mliječnog puta prema centru naše galaktike. Sunce kratkotrajno prolazi Šorpionom od 23. do 29. studenog. Najsjajnija zvijezda u zviježđu je (α) Škorpiona ili Antares. Ona je crveni superdiv. Ime Antares je prevedeno s grčkog kao Marsov rival ili protivnik, a s obzirom na njegovu crvenu boju, naziv može značiti „sličan Marsu“.

ŠTIT– Scutum

Štit je malo zviježđe koje leži južno od nebeskog ekvatora u bogatom području Mliječnog puta između Orla i Strijelca. Uveo ga je krajem 17. stoljeća Johannes Hevelius koji ga je nazvao Sobieski štit u čast njegovog gospodara kralja Ivana Sobieskog. Njegova najsjajnija zvijezda je (α) Štita.

VAGA– Libra

Vaga je zviježđe zodijaka koje leži točno južno od nebeskog ekvatora između zviježđa Djevice i Škorpiona. Izvorno, Vaga predstavlja štipaljke Škorpiona, a imena njezinih najsjajnijih zvijezdi znače Sjeverna i Južna štipaljka. Najsjajnija zvijezda u zviježđu je (β) Vage ili Zubenešemali (arap. Zubenešemali znači Sjeverna štipaljka). Alfa (α) Vage ili Zubenelgenubi (arap. Zubenelgenubi znači Južna štipaljka) je razmaknuta dvojna zvijezda. Vaga je vizualizirana prvi put kao takva kod Rimljana prije 2000 godina i sada je često oslikana kao držač zdjelica vage. Nalazi se do obližnje figure Djevice koja je viđena kao božica pravde. Sunce prolazi Vagom od 21. listopada do 23. studenog.

VOLAR- Bootes

Volar je izduženo zviježđe predstavljeno pastirom koji skuplja u stado medvjeda predstavljenog Velikim medvjedom. (α) Volara ili Arktur (prema grčkom znači čuvar medvjeda) najsjajnija je zvijezda zviježđa i četvrta po sjaju na nebu. Ona je crveni div. Sjeverni dio Volara sadrži slabe zvijezde koje oblikuju zviježđe prije poznato kao Kvadrans Muralis (1/4 kruga) iz čijeg smjera prividno izlazi svakog siječnja meteorski roj kvadrantida.

ZMIJONOSAC – Ophiuchus

To veliko zviježđe proteže se od Herkulovog sjevera preko nebeskog ekvatora do Škorpiona na jugu. Predstavlja grčkog boga medicine Asclepiusa koji je oslikan kako drži zmiju (zviježđe zmije) tradicionalni simbol liječenja. Njegova je najsjajnija zvijezda (α) Zmijonosca ili Rasalague što arapski znači glava sakupljača zmija.

ŽDRIJEBE – Equuelus

Zviježđe Ždrijebe predstavlja malog konja koji leži odmah do Pegaza. Drugo je po veličini od najmanjih zviježđa na nebu. Njegov prvi opis dao je grčki astronom Ptolemej. Nema poznatih legendi o njemu. Najsjajnija zvijezda u zviježđu Ždrijebeta je (α) Ždrijebeta.

Slika 2. Slijepa karta ljetnog neba autora Željka Andreića