Hrvatski

Jupiter

Najveći planet Sunčeva sustava. Ima gustu atmosferu s karakterističnim prugama paralelnim ekvatoru. Uočava se i velika crvena pjega. Kao i kod ostalih vanjskih planeta i Jupiterova je atmosfera pretežno građena od vodika i helija, a zastupljeni su i spojevi poput metana, amonijaka, vodene pare i sl. Gornja granica atmosfere sastoji se od kristala leda iznad kojih su oblaci smrznutog amonijaka koji se uočavaju opažanjem teleskopom. Brza vrtnja Jupiterove atmosfere ima za posljedicu nastanak vjetrova brzine oko 400 km/h uzduž paralela. Zato Jupiterova atmosfera izgleda kao niz paralelnih tamnih i svjetlijih pruga. Prosječna temperatura je oko ‑130oC. Jupiter zrači oko dva puta više energije nego što prima od Sunca, što je uvjetovano gravitacijskim sažimanjem kao izvorom energije (potencijalna energija gravitacijskog polja sažimanjem prelazi u unutarnju energiju), koje je otpočelo u doba nastanka Jupitera. Tlak u unutrašnjosti Jupitera dostiže više od desetaka milijuna bara. Najveći dio Jupiterove unutrašnjosti čini tekući metalni vodik, dok se pretpostavlja da je jezgra željezno-silikatne građe. Jako magnetsko polje potječe od strujanja u tekućem metalnom vodiku. U atmosferi iznosi oko 10-3 T. Magnetska je os priklonjena za 11o prema rotacijskoj. Otkriveno je preko 60 Jupiterovih mjeseci i slabo sjajni prsten. Mjeseci Io, Europa, Ganimed i Kalisto vide se običnim dalekozorom i svi osim Europe su veći od Mjeseca. Otkrio ih je Galilei. Ganimed (s dijametrom od oko 5300 km) je najveći planetni satelit u Sunčevom sustavu. Od mjeseci je osobit Io, koji pokazuje najintenzivniju vulkansku aktivnost od svih tijela u Sunčevom sustavu.


Simbol planeta Jupitera