Saturn
Osobit po svom sjajnom prstenu koji se vidi manjim teleskopom. Prsten je otkrio Christiaan Huygens 1659. godine. Brzina rotacije Saturnovih prstena određena je Dopplerovim efektom (prvi je to učinio američki astronom James Edward Keeler, 1895.g.), na temelju čega je pokazano da je vrtnja u skladu s Keplerovim zakonima, što znači da se radi o skupu nezavisnih čestica. Veličine čestica koje grade prsten su od reda veličine milimetra do metra. U prstenu se uočavaju pukotine, od kojih je najveća vidljiva osrednjim teleskopima (Cassinijeva pukotina). Prosječna temperatura na Saturnu iznosi oko ‑170oC. Građa atmosfere slična je Jupiterovoj. Saturn zrači oko dva i pol puta više energije nego što je prima od Sunca. Jezgra ovog planeta najvjerojatnije je sačinjena od stijenja. Obavijena je relativno tankim slojem tekućeg metalnog vodika, a potom slijedi sloj tekućeg vodika i helija. Magnetsko polje Saturna nešto je slabije od Zemljinog, ali je dosta prostrano. Magnetska os praktički se podudara s rotacijskom. Među preko 60 otkrivenih mjeseci ističe se najveći Titan s dijametrom od oko 5150 km. Jedan je od rijetkih planetnih satelita koji ima relativno gustu atmosferu, građenu uglavnom od dušika. Saturnovi mjeseci, kao i većina ostalih prirodnih satelita vanjskih planeta, pretežito su prekriveni ledom.
